Naš cilj

Debljina je jedan od vodećih javnozdravstvenih problema čiji su pandemijski razmjeri toliki, da u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju tek manji dio stanovništva ima normalnu tjelesnu težinu. Niti Republika Hrvatska nije pošteđena te pandemije, prema Hrvatskoj zdravstvenoj anketi iz 2003 pokazalo se da je  ukupno oko 2/3 muškaraca i nešto više od polovine žena imaju tjelesnu težinu veću od normalne (BMI>25 kg/m2 žene 54,3% muškarci 63,2%), a svaki peti stanovnik naše zemlje je debeo (BMI >30 kg/m2  žene 20,6% muškarci 20,2%).  Debljina je kronična endokrino-metabolička bolest multifaktorijske etiologije i poligenetske osnove, koja složenim patofiziološkim mehanizmima uzorkuje nastanak brojnih komplikacija. Sama debljina povećava rizik od smrti koji je debelih osoba je povećan 1.5–2 puta. Istraživanje debljine u velikom zamahu, a bitne istraživačke pomake na tom području nalazimo u genetici, molekularnoj biologiji, sociologiji i neurobiologiji. Najnovija otkrića u neurobiologiji zadnjih godina pomažu nam rasvijetliti mehanizme kontrole unosa hrane, pa nismo više u situaciji kada možemo debljinu povezati samo s prekomjernim uživanjem u jelu i manjkavom tjelesnom aktivnosti. Liječničku profesiju čeka još uvijek puno posla, jer je debljina gotovo univerzalno kritični, rizični čimbenik zdravlja naše populacije

Cilj Hrvatskog društva za debljinu jest da se uz pomicanje svijesti o problemu debljine omogući i kvalitetne pomake u prevenciji i liječenju, odnosno boljitku pojedinca i društva u cjelini. U svom radu naglašavamo stručnost i znanstveni pristup Okupljamo stručnjake iz niza različitih medicinskih i nemedicinskih djealtonosti, te multidisciplinarnim pristupom dajemo nacionalne smjernice u obliku Nacionalnog konsenzusa o dijagnostici i liječenju debljine